O posterima


Na ATAAC konferenciji bit će izloženi posteri stručnjaka koji u svom radu koriste asistivnu tehnologiju (AT) i/ili se bave potpomognutom komunikacijom (AAC). ATAAC konferencija sjajna je prilika za prezentaciju te povezivanje i udruživanje različitih institucija u razvoju AAC metoda. Na prošlogodišnjoj konferenciji prezentacije postera rezultirale su mnogim novim kontaktima i suradnjom među različitim ustanovama.




Sveučilišni institut za rehabilitaciju, Slovenija
Pirc, Ogrin: Novi klinički protokol za potpomognutu komunikaciju za odrasle naSveučilišnom institutu za rehabilitaciju u Sloveniji: Studija slučaja


Sveučilišni institut za rehabilitaciju Republike Slovenije jedina je slovenska institucijau kojoj se provode testiranja, odabir i uvođenje asistivne tehnologije za potencijalne korisnike. Ove su godine počeli s uvođenjem novog kliničkog protokola za odrasle, koji ćemo prikazati u ovoj studiji slučaja.


Korisnik asistivne tehnologije je 43-godišnji pacijent kojemu je 2015. dijagnosticirana amiotrofična lateralna skleroza. Posljednjih mu se mjeseci govor drastično pogoršao. Zato je primljen na rehabilitaciju na naš institut radi procjene, reguliranja, obuke i uvođenja asistivne tehnologije u njegov život. Klinički protokol za potpomognutu komunikaciju koriste svi članovi rehabilitacijskog tima, a ovaj će poster prikazati logopedski dio cijelog procesa.


Od prve procjene, postavljanja ciljeva, kreiranja prvog alata asistivne komunikacije, do perioda uvođenja, obuke, konačne procjene i prijedloga najpogodnijeg alata asistivne tehnologije, ova studija slučaja prikazuje uspješnu rehabilitaciju i uvođenje potpomognute komunikacije u sve aspekte nečijeg života te njezin utjecaj na kvalitetuživota.




UAB, Autonomno sveučilište Barcelona
Rangel-Rodríguez, Badía, Blanch: Razgovarajmo o emocijama! Intervencija za promicanje efektivne i afektivne komunikacije u prirodnom okruženju kod djecesa složenim komunikacijskim potrebama


Ovaj poster istražuje i analizira komunikaciju i promjenu koja je nastala nakon implementacije programa za roditelje djece sa složenim komunikacijskim potrebama koji nastoji poticati stvaranje prilika za razgovor o emocijama kod čitanja priča.


Metoda: mješovita metodologija, pojedinačne studije slučaja, nomotetička opservacijska, multidimenzionalni dizajn.


Preliminarni zaključci: Obogaćivanje okoline sustavima i strategijama potpomognute komunikacije kod čitanja priča kako bi se moglo razgovarati o emocijama pomaže djeci da počnu razgovarati i učiti o emocijama, promičući afektivnu i efektivnu komunikaciju u prirodnom okruženju.




CUDV Draga, Ig, Slovenija
Bajde, Škorjanc Marinč: S asistivnom tehnologijom mogu i više i bolje


Brojne su studije u posljednjih 10 godina pokazale učinkovitost asistivne tehnologije kod pojedinaca s poteškoćama u učenju. AT ne može izliječiti niti otkloniti poteškoće u učenju, ali može pomoći vašem djetetu da ostvari svoj potencijal omogućavajući muda iskoristi svoje prednosti i zaobiđe područja poteškoća. Općenito govoreći, asistivnaće tehnologija kompenzirati učenikove slabije vještine ili područje/a poteškoća.


Nadalje, učenici s poteškoćama u učenju često osjećaju veći uspjeh kada svoje sposobnosti mogu koristiti kako bi zaobšli svoje poteškoće.


Koristili smo studije slučaja da bismo pokazali kako odabrati pouzdane alate asistivnetehnologije i tehnologiju po mjeri djetetovih individualnih potreba, sposobnosti i iskustva.


Željeli bismo predstaviti svoja iskustva s osobama s poteškoćama u učenju te pokazatikako smo koristili asistivne tehnologije u Centru za djecu, tinejdžere i odrasle s poteškoćama u učenju - CUDV Draga, Ig, u Sloveniji.


Pokazat ćemo kako smo kod procjene proizvoda asistivne tehnologije za neku osobu uobzir uzeli nekoliko faktora:

  • Koje su njezine specifčne potrebe i poteškoće? S kojim se gradivom muči?
  • Koje su joj jače strane? Asistivna tehnologija treba koristiti sposobnosti vašeg djeteta kako bi mu pomogla kompenzirati poteškoće
  • Koji su joj interesi, vještine i iskustvo u korištenju tehnologije? U kojim će okruženjima i situacijama koristiti alate asistivne tehnologije?



CUDV Draga, Ig, Slovenija
Dolenc, Škrbinc, Bajde, Škorjanc Marinč: Sigurno se zabavite na Internetu!


Internet je postao jako važan dio modernog života i uveo nas u digitalno doba. Promijenio je način na koji komuniciramo, odrađujemo poslove poput bankarstva i šopinga te razmjenjujemo znanje i informacije.


Osobe s poteškoćama u učenju i druge ranjive skupine mogu biti izložene zdravstvenim problemima koji su povezani s korištenjem interneta. Caplan (2003) naglašava pojam problematičnog korištenja interneta. Batey i Comer (2013) naglašavaju potrebu intervencije za pomoć osobama s poteškoćama u učenju kako bi ih podučili rizicima korištenja interneta.


Autori nam pokazuju kako osobama s poteškoćama u učenju pomoći sigurno koristiti informacijsku tehnologiju. Prikazat će nam materijale koji su pripremljeni u sklopu europskog projekta ACCESS.


Projekt ACCESS pomaže osobama s poteškoćama u učenju u razvoju osnovnih vještina informacijske tehnologije i engleskoga jezika, kako bi poboljšale svoje socijalne vještine, samopouzdanje i mogućnost zapošljavanja. Također pomaže ljudima da se zaštite na internetu podučavajući ih kako ga sigurno koristiti.


Četiri partnera u projektu ACCESS iz Mađarske, Švedske, Slovenije i Ujedinjenoga Kraljevstva isprobala su ACCESS –ove materijale za učenje u prvom i drugom izdanju projekta.


Od svih smo partnera dobili izvrsne povratne informacije o sudionicima projekta u sva tri glavna područja – osnovama engleskog jezika, osnovama informatičke tehnologije te sigurnosti na internetu. Učitelji su izvijestili da se u materijalima našlo ponešto za svakoga. ACCESS-ovi materijali sadrže igre i kartice za lakše učenje jezika i poticanje sigurnosti na internetu. U dodatnim materijalima mogu se naći kratki video isječci i dodatni scenariji koji pokrivaju različite situacije s kojima se mogu susresti korisnici interneta.


Sve se „lokalizirane verzije“ ACCESS-ovih materijala pomalo međusobno razlikuju i sve su prevedene. Projekt svakog partnera osmišljen je tako da odgovara potrebama korisnika.




Centar za autizam Rijeka
Barić: Objašnjenje nogometnih pravila učeniku s autizmom


Zamislite da volite nogomet ili da ga, doslovno, obožavate, da navijate na tribinama na svakoj utakmici svog najdražeg nogometnog kluba, a da ne razumijete zašto se puca penal, zašto igrač nakon crvenog kartona mora napustiti utakmicu, zašto se zbrajaju bodovi, koja je razlika između Hrvatske nogometne lige, Hrvatskog nogometnog kupa ili Europske lige, i još puno, puno toga.


Bili biste zbunjeni i nesretni.


Upravo tako se osjećao Jan, devetnaestogodišnji mladić s autizmom. Jan nije razumio nogometna pravila dok mu nismo odlučili napraviti knjižicu „Ja volim nogomet“ u kojoj mu pomoću vizualno potpomognute komunikacije objašnjavamo nogometna pravila.


Jan je sada sretan jer može pratiti i razumjeti igru zvanu „nogomet“!




Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka
Jukić: Suradnja Tehničkog fakulteta Rijeka i Centra za odgoj i obrazovanje Rijeka


Već nekoliko godina Tehnički fakultet i Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka surađujuu izradi didaktičkih pomagala za učenike s teškoćama u razvoju. U okviru kolegija ‘’Asistivna tehnologija’’ studenti izrađuju radove koji uz konzultacije s edukacijskim rehabilitatorom pronalaze didaktičku primjenu u radu s učenicima Centra za odgoj i obrazovanje. Ovaj hvalevrijedan projekt prezentirat ćemo sudionicima ATAAC konferencije 2019




OŠ Mate Lovraka
Androić, Boras, Petrić Katulić:Primjena asistivne tehnologije i potpomognute komunikacije u obrazovanju učenika osnovnoškolske dobi


Sva djeca, uključujući i djecu s višestrukim teškoćama, imaju pravo na primjereno obrazovanje, integraciju u zajednicu te pravo na izražavanje vlastitih želja, osjećaja i stavova. Među učenicima s teškoćama često nailazimo i na učenike s komunikacijskim poremećajima te govorno-jezičnim teškoćama. Komunikacijski poremećaji narušavaju funkcioniranje učenika u svakodnevnim aktivnostima te umanjuju mogućnost aktivne komunikacije s okolinom, pri čemu je učeniku onemogućeno izražavanje osnovnih stanja, želja i potreba. U odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama, posebno s komunikacijskim i govorno-jezičnim teškoćama, asistivna tehnologija i potpomognuta komunikacija imaju veliku ulogu te omogućuju ili pospješuju razne aktivnosti koje inače ne bi bile moguće. Tako asistivne tehnologije omogućuju lakše prenošenje i usvajanje znanja, ispitivanje i vrednovanje, ali pospješuju i komunikaciju i integraciju učenika s teškoćama u zajednicu. Cilj ovog postera je prikazati odgojno-obrazovni rad s učenicima s teškoćama u posebnom razrednom odjelu pri redovnoj osnovnoj školi. Kroz slikovne prikaze i primjere prikazat ćemo načine primjene Tobii komunikatora, PODD knjige te različitih asistivno-tehnoloških pomagala u obradi, provjeri i vrednovanju nastavnih sadržaja hrvatskoga jezika, matematike te prirode i društva.




CeDePe – Društvo osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Zagreb
Godo, Veldić Šarić: Primjena asistivne tehnologije u CeDePe-u Zagreb


U lipnju 2018. otvorena je nova podružnica CeDePe-a Zagreb u Novom Jelkovcu. Time je došlo do širenja socijalnih usluga. U novootvorenoj podružnici, na 470 m2, provode se usluge poludnevnog i dnevnog boravka, psihosocijalna podrška te program ljetne škole, u koje je uključeno oko 80 korisnika. Prostor je pristupačan, moderno uređen te opremljen suvremenom asistivnom opremom.


Asistivna tehnologija se svakodnevno primjenjuje u radu s korisnicima, omogućava im sudjelovanje u širokom spektru aktivnosti te uvelike povećava kvalitetu njihovih života.




Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka
Čorak Markunović, Dežmar, Jerković: Asistivna tehnologija je pravo, a ne dar! Praktična primjena asistivne tehnologije u Centru za odgoj i obrazovanje Rijeka


Svako dijete može naučiti komunicirati. Dijete koje ima složene komunikacijske potrebe ima potrebu i za drugačijim pristupom i podrškom. Centar za odgoj i obrazovanje posebno je usmjeren na poticanje i razvoj komunikacijskih vještina svojih učenika. Asistivna tehnologija svakodnevno se koristi pri usvajanju novih obrazovnih sadržaja, jačanju komunikacijskih vještina, usvajanju jezika, jačanju slušne i vidne percepcije, razvoju igre i socijalnih vještina.


Potrebni materijali mogu se prilagoditi individualnim potrebama svakog učenika. Učenik ima priliku uključiti se već u samoj pripremi aktivnosti. Učenje kroz igru zadržava pažnju i interes učenika na aktivnostima. Funkcija pomagala može se mijenjati svakodnevno, ovisno o potrebama.


Oprema je lako prenosiva te omogućava udaljavanje od tzv. "kabinetskog" modela rada i ostvarivanje komunikacijskih potreba u prirodnom okruženju. AT i potpomognuta komunikacija jača komunikacijske sposobnosti, razvija jezik i jača samopouzdanje. Učenik tako ima priliku izgraditi pozitivnu sliku o sebi i biti partner uprocesu komunikacije.




Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka
Čorak Markunović, Dežmar, Jerković: Asistivna tehnologija je pravo, a ne dar! Praktična primjena asistivne tehnologije u Centru za odgoj i obrazovanje Rijeka


Svako dijete može naučiti komunicirati. Dijete koje ima složene komunikacijske potrebe ima potrebu i za drugačijim pristupom i podrškom. Centar za odgoj i obrazovanje posebno je usmjeren na poticanje i razvoj komunikacijskih vještina svojih učenika. Asistivna tehnologija svakodnevno se koristi pri usvajanju novih obrazovnih sadržaja, jačanju komunikacijskih vještina, usvajanju jezika, jačanju slušne i vidne percepcije, razvoju igre i socijalnih vještina.


Potrebni materijali mogu se prilagoditi individualnim potrebama svakog učenika. Učenik ima priliku uključiti se već u samoj pripremi aktivnosti. Učenje kroz igru zadržava pažnju i interes učenika na aktivnostima. Funkcija pomagala može se mijenjati svakodnevno, ovisno o potrebama.


Oprema je lako prenosiva te omogućava udaljavanje od tzv. "kabinetskog" modela rada i ostvarivanje komunikacijskih potreba u prirodnom okruženju. AT i potpomognuta komunikacija jača komunikacijske sposobnosti, razvija jezik i jača samopouzdanje. Učenik tako ima priliku izgraditi pozitivnu sliku o sebi i biti partner uprocesu komunikacije.




Dnevni centar za rehabilitaciju "Mali dom - Zagreb"
Celizić, Sedlar, Slavinić: INTEGRACIJA TEHNOLOGIJE U EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI RAD S DJECOM S VIŠESTRUKIM RAZVOJNIM TEŠKOĆAMA


U ovoj prezentaciji bit će prikazano korištenje različitih sredstava asisitivne tehnologije u radu s djecom i mladima s višestrukim razvojnim teškoćama u okviru njihova boravka u Dnevnom centru za rehabilitaciju djece i mladeži Mali dom – Zagreb. Uz razna sredstva i njihovo svakodnevno korištenje u okviru grupnih i individualnih aktivnosti u centru, prikazat će se potrebne prilagodbe dostupne tehnologije u odnosu na potrebe korisnika, prilagodbe vezane uz vizualno, motoričko te spoznajno funkcioniranje naših korisnika.


Korištenje tehnologije unutar programa podrazumijeva integrativni pristup u radu s korisnicima, koji obuhvaća sagledavanje različitih dimenzija prilikom planiranja ciljeva te stavlja naglasak na aktivaciju djece/mladih, kao i na okolinske faktore u radu te timski pristup pri provedbi ciljeva. Navedeno će biti prezentirano kroz primjere implementacije u svakodnevnom edukacijsko-rehabilitacijskom radu.




DV Latica Zadar
Rudić, Rušnjak Kurtin, Kovačević: Što se u vrtiću radi? Prijateljstvo tu se sadi!


Korištenjem asistivne tehnologije i potpomognute komunikacije u ustanovama ranog ipredškolskog odgoja i obrazovanja stvaraju se uvjeti za bolje razumijevanje potreba, interakciju, uspješniju komunikaciju i ravnopravnije sudjelovanja djece s teškoćama urazvoju u svim aktivnostima dječjeg vrtića.


Mogućnost odabira adekvatnog pomagala AT, prema potrebama i interesu djeteta s teškoćama u razvoju, pružit će mu mogućnost sudjelovanja u osnovnoj i jedinoj primjerenoj aktivnosti za svu djecu, IGRI! U prirodnom okruženju djece, svako dijete igrajući se razvija svoje vještine i stiče nova znanja, pri čemu se osjeća dobro. Uključivanjem u igru uz pomoć AT i potpomognute komunikacije od najranije dobi potiču se potencijali za učenje i usvajanje novih vještina.


AT i PK motivirajuća su podrška djeci s teškoćama u razvoju, roditeljima i stručnjacima, one otvaraju put stvaranju jednakih mogućnosti za sve, s konačnim ciljem ostvarivanja inkluzije.




Osnovna škola Pećine
Šupe, Giaconi, Milković: ASISTIVNA TEHNOLOGIJA U PRIMJENI: SURADNJA SA STUDENTIMA TEHNIČKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U RIJECI


Suradnja Odjela za djecu s oštećenjem vida Osnovne škole Pećine i Prve dječje knjižnice za djecu oštećena vida sa studentima Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci traje već nekoliko godina. U sklopu vježbi iz kolegija Asistivna tehnologija studenti izrađuju pomagala koja se na Odjelu koriste u svrhu rehabilitacije djece oštećena vida. Većina do sada napravljenih pomagala koriste se u svrhu vizualnih stimulacija u senzornoj sobi. Pomagala se aktiviraju na različite načine - puhanjem, pljeskanjem, tapšanjem, dodirom,...


Ovaj će poster prikazati neke od načina upotrebe do sada napravljenih pomagala.




Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Zagreb, Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba
Radić, Vasilj, Šentija Knežević, Tufeković, Lulić, Miškulin: Uporaba Boardmakera za unapređenje socijalne participacije osoba starije životne dobi s komunikacijskim teškoćama uključenim u projekt CrossCare u sklopu programa suradnje Interreg


Zadovoljenje komunikacijskih potreba u osoba starije životne dobi ključno je za samostalno življenje u zajednici (Kemper, Lacal, 2004). Kada postoje ekspresivne teškoće komunikacije uzrokovane specifičnim stanjima, poput posljedica moždanog udara, ili teškoće uzrokovane različitim oblicima demencija, potpomognuta komunikacija, a posebno komunikacija putem slika, može osigurati učinkovit način komunikacije, ali i razumijevanja od strane osoba starije životne dobi (Russo i sur, 2017; World Health Organization and Alzheimer’s Disease International, 2012; Fried-Oken i sur., 2012; Bourgeois, Hickey, 2007; Egan i sur., 2010). Ovaj će poster prikazati dva oblika komunikacije pripremljena u sklopu intervencija radnih terapeutkinja na projektu radne terapije u zajednici u sklopu Interreg-ovog projekta CrossCare.